Dugogodišnje iskustvo u jednoj od zdravstvenih djelatnosti pomoglo mi je da vrlo brzo nakon početka pandemije COVID-a 19 uvidim da će se laboratorijska dijagnostika naći u žiži pozornosti ne samo zdravstvenih djelatnika raznih specijalnosti i znanstvenika, nego i u središtu pozornosti opće populacije. Postalo je potpuno jasno da je kod pacijenata s više ili manje netipičnim simptomima, izuzetno važno odabrati, postaviti i primijeniti pouzdanu laboratorijsku dijagnostičku metodu koja će analizom biološkog uzorka (nazofaringealnog obriska) s velikom sigurnošću dokazati prisutnost novog koronavirusa.
Vrlo brzo, nakon početnih ispitivanja i odgovarajućeg optimiranja već od ranije poznata metoda PCR (Polymerase chain reacton) postala je “zlatni standard” za otkrivanje SARS-CoV-2. Radi se o složenoj, zahtjevnoj, dugotrajnoj i skupoj metodi, koju mogu primjenjivati samo certificirani laboratoriji i dobro educirani laboratorijski stručnjaci.

U svrhu jednostavnijeg i bržeg testiranja opće populacije uskoro su se na tržištu pojavili tzv. brzi (kvalitativni) antigenski testovi koji su, također u nazofaringealnom obrisku, otkrivali moguću prisutnost virusa, ali s manjom analitičkom specifičnošću. Od stručnjaka uključenih u borbu s pandemijom zahtijevalo se da ih što prije uvedu u svakodnevnu praksu, ne znajući ono što je laboratorijskim stručnjacima dobro poznato: svaki laboratorijski test ima svoje analitičke i dijagnostičke domete. Kad kažem “analitičke domete” mislim na njihovu analitičku osjetljivost i specifičnost, a kad kažem “dijagnostičke domete” mislim na njihovu dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. O tome sam ponešto napisala i na svojoj “facebook”- stranici (od 29.‒31. X; 5., 15., 16. i 24. XI; 4., 16. i 20. XII 2020.), uporno se boreći da se čuje mišljenje specijalista iz područja laboratorijske dijagnostike i da ukažem da upravo liječnici (koji uvažavaju mišljenje laboratorijskih stručnjaka o metodama koje odabiru, optimiraju, evaluiraju i primjenjuju u sustav zdravstvene skrbi) mogu reći kada i kome treba ordinirati takav antigenski test.

O sada već svima poznatima serološkim testovima za određivanje koncentracija specifičnih antitijela klase IgM i IgG usmjerenih prema SARS-CoV-2, bit će mnogo rasprava u procjeni postignute kolektivne imunosti/prokuženosti u nas i u svijetu, bilo s preboljelom infekcijom bilo s djelotvornošću cjepiva.
Nemjerljiv je doprinos laboratorijskih stručnjaka raznih specijalnosti/profila u općoj kliničkoj obradi bolesnika s COVID-19.

U budućnosti očekujem:
– razvoj i primjenu kvalitetnijih antigenskih testova;
– da će uz tzv. rutinske (postojeće i buduće) pretrage odabir raznih biomarkera pridonijeti boljem razumijevanju tijeka bolesti i uspješnosti terapije;
– definiranje biomarkera za evaluaciju tzv. „Post COVID syndrome“;
– definiranje biomarkera upale i imunosnog odgovora u svrhu vrednovanja različitih cjepiva.

Kao i mnogi zdravstveni stručnjaci smatram da je također neophodno proširivati dosadašnja saznanja i znanstvenim promišljanjima. Skroman doprinos znanstvenoj publicistici su i tri znanstvena pregleda na temu COVID-a 19 koja sam zajedno sa svojim kolegama i prijateljima objavila u prošloj godini:
1. Dodig S, Čepelak I, Čepelak Dodig D, Laškaj R. SARS-CoV-2 – a new challenge for laboratory medicine. Biochemia Medica 2020;30. 030503.
2. Dodig S, Čepelak I, Pavić I. Age and SARS-CoV2 infection. Acta Med Croat 2020;74:135-144.
3. Čepelak I, Dodig S, Vučenik I. Hyperferritinemia and COVID-19? Rad HAZU. Med znanosti 2020;544:8-25.

Prof. dr. Slavica Dodig, specijalistica medicinske biokemije i laboratorijske medicine

Prof. dr. sc. Slavica Dodig, spec. med. biokemije (u mirovini)
Umirovljena profesorica Farmaceutsko -biokemijskog fakulteta
Ekspert u području imunološke i imunokemijske laboratorijske dijagnostike